Sažetak
U ovoj transverzalnoj studiji trenda uspoređena je izraženost internaliziranih problema adolescenata u Gradu Zagrebu prije pandemije COVID-19 i u vrijeme 4. vala COVID-a. U istraživanju su sudjelovale dvije skupine srednjoškolaca: (1) učenici 1. razreda srednjih škola 2016. godine (N=267, Mdob=15,16, SDdob=0,468, 61,6 % djevojke) i (2) učenici 1. razreda srednjih škola 2021. godine (N=353, Mdob=14,78, SDdob= 0,468, 45,9 % djevojke). Korištenjem upitnika DASS-21 utvrđen je trend rasta internaliziranih problema. U prosincu 2021. godine ozbiljne i vrlo ozbiljne simptome depresivnosti imalo je 20,6 % učenika u odnosu na 15,0 % učenika 2016. godine. Ozbiljne i vrlo ozbiljne simptome anksioznosti imalo je 2016. godine 13,4 % učenika, a 2021. čak 33,0 %. Simptomi stresa ove razine 2016. godine bili su prisutni kod 20,2 % učenika, a 2021. godine kod 25,4 %. Kod djevojaka je utvrđena viša razina depresivnosti, anksioznosti i stresa kao i kod učenika čije su obitelji pretrpjele materijalnu štetu u zagrebačkom potresu. Također, učenici slabijeg imovinskog statusa izvještavaju o značajno višim doživljenim razinama anksioznosti i stresa. Neadaptabilne strategije suočavanja sa stresom su značajni prediktori depresivnosti, anksioznosti i stresa. Značajni prediktor depresivnosti je i niže samopoštovanje, roditeljsko odbijanje i veće nezadovoljstvo tjelesnim izgledom predviđaju višu anksioznost, a ženski rod viši stres. Podatci pokazuju da je mentalno zdravlje zagrebačkih srednjoškolaca bilo pod visokim rizikom i prije pandemije COVID-19 i potresa, a ove nepovoljne okolnosti su povećale taj rizik.
