Sažetak
Teorija osjetljivosti na potkrepljenja postulira tri bihevioralna motivacijska sustava u podlozi stabilnih obrazaca ponašanja: bihevioralni inhibicijski sustav (BIS), bihevioralni aktivacijski sustav (BAS) i sustav borbe ili bijega (BBBS). BIS i BBBS koče ponašanja koja bi mogla biti ugrožavajuća za organizam pa se njihova osjetljivost povezuje sa sklonošću doživljavanju neugodnih emocija. BAS je pak ključan za ponašanja pristupanja okolini s ciljem pribavljanja resursa potrebnih za preživljavanje i reprodukciju, no recentna istraživanja pokazuju da se unutar ovih motivacija treba dodatno razlikovati četiri komponente: postavljanje cilja (BASw), planiranje i započinjanje nužnih aktivnosti koje vode cilju (BASs), upornost u postizanju cilja (BASg) te ugoda kad je cilj postignut (BASl). Cilj ovog istraživanja bio je provjeriti na koji su način ove različite komponente povezane s mjerama mentalnog zdravlja uključujući različite oblike anksioznosti (socijalna, tjelesna, svakodnevna i anksioznost u novim situacijama) i depresivnost. Provedeno je online istraživanje na 446 odraslih sudionika (272 žene) (Mdob=34; SD=12). Rezultati regresijskih analiza pokazuju da komponente teorije osjetljivosti na potkrepljenja značajno doprinose objašnjenju različitih oblika anksioznosti i depresivnosti. Najveći doprinos u svim modelima pokazuje sustav inhibicije ponašanja, koji je dosljedno povezan s višim razinama anksioznosti i depresije, potvrđujući njegovu ključnu ulogu u obradi prijetnje i izbjegavanju negativnih ishoda. Sustav ponašajne aktivacije, osobito BASl komponenta, pokazuje zaštitni učinak. Suprotno tome, komponente BASw i BASs su u nekim slučajevima pozitivno povezane s depresivnošću, što može ukazivati na frustriranu motivaciju. Reaktivni sustav straha pokazuje selektivne učinke pri čemu je važniji za svakodnevnu anksioznost i depresivnost nego za socijalnu anksioznost. Nalazi mogu imati implikacije za psihološke intervencije usmjerene na regulaciju motivacije i emocionalnih reakcija.
