Sažetak
Ciljevi istraživanja: Ispitati povezanost serumskih testosteronskih parametara s težinom akutne psihičke bolesti i duljinom hospitalizacije u muških bolesnika te utvrditi odnos testosterona s dobi, pušenjem i indeksom tjelesne mase. Materijali i metode: U istraživanje su uključena 253 muška bolesnika hospitalizirana na Zavodu za biologijsku psihijatriju KBC-a „Sestre milosrdnice“ u Zagrebu. Određivani su ukupni testosteron, slobodni testosteron i indeks slobodnog testosterona, a težina bolesti procijenjena je ljestvicom CGI-S pri prijemu. Podaci su analizirani prema dijagnozama, duljini hospitalizacije, dobi, pušenju i BMI-ju. Statistička obrada: Primijenjena je deskriptivna i inferencijalna statistika, uz analizu korelacija između hormonskih i kliničkih varijabli. Rezultati: Najčešće dijagnoze bile su poremećaji uzrokovani alkoholom, shizofrenija i depresivni poremećaji. Shizofrenija je bila povezana s najvećom kliničkom težinom pri prijemu i najduljim boravkom u bolnici, dok su bolesnici s poremećajima uzrokovanima alkoholom imali blažu kliničku sliku i kraći boravak. Nije utvrđena značajna povezanost ukupnog ni slobodnog testosterona s težinom bolesti prema ljestvici CGI-S niti s duljinom hospitalizacije, dok je indeks slobodnog testosterona pokazao slabu negativnu povezanost s težinom bolesti. Dob je bila negativno povezana sa svim testosteronskim pokazateljima, pušenje s višim ukupnim testosteronom, a BMI negativno s ukupnim i pozitivno sa slobodnim testosteronom. Zaključak: U ovoj akutnoj psihijatrijskoj kohorti testosteron nije bio glavni prediktor kliničke težine ni trajanja liječenja, dok su dob i tjelesna masa imali izraženiji utjecaj na hormonski status.
